Poštujući različitost u svakom pogledu, individualnost stavljam na prvo mjesto kada se radi o zdravlju ljudi. Intuitivnost u odabiru hrane smanjuje se zbog sve slabijeg kontakta čovjeka i prirode. Vođena tim činjenicama, osmislila sam individualni pregled u svrhu odabira hrane kao izvora energije koja nam je potrebna obzirom na specifičnost i sveukupnost naših potreba.

HRANA NE SLUŽI SAMO TIJELU, VEĆ CIJELOM NAŠEM BIĆU, PA SE PRAVILNIM ODABIROM POSTIŽE TJELESNA, EMOCIONALNA, MENTALNA I DUHOVNA RAVNOTEŽA. INDIVIDUALNA DIJETA JE STOGA JEDNAKO DOBRA ZA SMANJENJE TJELESNE TEŽINE, KAO I POMOĆ KOD SLABOG IMUNITETA I SKLONOSTI INFEKCIJAMA ILI LOŠE KONCENTRACIJE, ANKSIOZNOSTI, DEPRESIJE, NERVOZE, STRAHOVA I SLIČNO.

Radiestezijskim pregledom jedne po jedne namirnice na opsežnoj listi od oko 300 njih, određuje se što je dobro konzumirati češće i više, što ponekad, a što valja izbjegavati ili potpuno izostaviti iz jelovnika, koji stil pripremanja hrane valja koristiti, koje kombinacije izbjegavati a što piti.
Alergija i ne tolerancija na neke namirnice, samo su dio onoga što se dobije ovakvim pregledom. Određuje se i idealna količina masnoća, tekućine, vrijeme obroka i još puno pojedinosti po osobnom upitu.

Zanimljivo je da po listi preporučene hrane možemo uočiti koje poremećaje netko ima ili što nedostaje u organizmu, pa se na to upozori a ponekad savjetuju i laboratorijske pretrage.
Cijeli pregled traje oko 2 sata, a istakne se ono na što treba obratiti najviše pozornosti. Uz novu listu hrane po potrebi savjetujem kako obrok pripremiti. Tijekom pregleda zajedno pronalazimo varijante u prehrani koje su zdrave i ugodne. Kako prilagoditi kuhanje za više članova obitelji obzirom na različite potrebe, još je jedan od niza mogućih savjeta.
Djeci, pogotovo onoj boležljivoj, ovakav pregled može pomoći u rastu i razvoju. Preporuča se također i dužina „prelaznog“ razdoblja na novi način prehrane. Poželjno je nakon 8-12 mjeseci napraviti kontrolu i po potrebi korigirati listu.

Oni koji su spremni promijeniti dosadašnji način prehrane i poštuju date preporuke, uskoro osjećaju blagodati ovog individualnog pristupa hrani. Osim poboljšanja općeg stanja, promjena prehrambenih navika pomaže kod većine bolesti, a koristi i kao preventiva za sve koji brinu o svom zdravlju.

SVJESNOST O VAŽNOSTI HRANE DOPRINOSI NAŠEM OPĆEM RAZVOJU, pogotovo u vremenu promjena u kojemu se nalazimo.Povratne informacije brojnih korisnika govore o uspješnosti primjene ovog prirodnog, individualnog savjetovanja o osobnoj dijeti.

Kako jesti?

Naša probava počinje s ustima. Ona nisu rupa kroz koju se ubacuje hrana. O tome kako ćete prožvakati hranu ovisi kako će je drugi organi prihvatiti. Naime, u ustima prilikom žvakanja dolazi do aktiviranja žlijezda slinovnica koje ispuštaju kroz slinu enzim ptijalin, zadužen da „pripremi“ zalogaj hrane za prolaz kroz probavni trakt. Tu počinje probava, a ne u želucu. Kad jedemo brzo ti enzimi se uopće ne stignu aktivirati i ne dospiju u naša usta, pa tako progutana hrana postaje teško probavljiva ma koliko bila zdrava. Nerijetko se među ljudima čuje da neposredno nakon jela imaju osjećaj kamena u želucu a ubrzo i napuhnutost. Jedno i drugo je posljedica nedovoljnog žvakanja. Obrok je bolje propustiti nego ga pojesti prebrzo.

Vrijeme za stolom iskoristite za razmišljanje o značenju hrane, a imat ćete ga dovoljno da osjetite pravi trenutak kad valja prestati, pa vam se neće dogoditi da pretjerate s količinom. Osim toga, nakon nekog vremena osjetiti ćete pravi okus jela, jer se žvakanjem jače aktivira osjetilo okusa. Uskoro ćete saznati kako je mrkva stvarno slatka a morska riba i bez soli slana, pa vam slijedi više uživanja u hrani. Nije čudno stoga da promjena navike žvakanja može biti dovoljna da izliječi dobar broj probavnih smetnji i smanji mogućnost nastanka mnogih gastroenteroloških bolesti.
Uz to ne treba zanemariti važnost zdravih zuba i usne šupljine koji su prvi u doticaju s hranom.

Koliko jesti?

Svi znamo da postoje tisuće različitih dijeta koje nam se svakodnevno nude. Većina njih je usmjerena na mršavljenje, što nije neobično zbog porasta pretilosti u svijetu i kod nas, iako ni problem anoreksije i bulimije ne treba zanemariti.

Sve više otuđenosti a sve manje ljubavi u širem smislu riječi, glavni su razlog problema sa tjelesnom težinom. Naime, tako se nesvjesno kompenzira sve ono što nam nedostaje, pa se može reći da se hranom, pogotovo slatkom, nadomješta "slatkoća života". Takva utjeha sve nas više udaljava od suočavanja s problemom, a kad smo nezadovoljni opet previše (ili premalo) jedemo, pa se tako krug zatvara. I najzdravija hrana u neprimjerenoj količini nije zdrava.

Zamislite koliki je apsurd da se u svijetu gdje milijuni ljudi umiru od gladi ili pate od neishranjenosti odvajaju gomile novaca za pretjerane količine hrane, a nakon toga isto toliko za mršavljenje! Samo malo više svijesti o tome moglo bi promijeniti svijet i svi bi bili siti, vitki i sretni.
Jesti bi prije svega trebalo samo onda kada smo gladni. Ne zato što nam je nešto jako fino, ne zato što nas je netko ponudio, ne zato što nam je dosadno, ni zato što drugi jedu. Važno je prepoznati stvarnu glad od "gladnih očiju".
Nije loše odmaknuti se od tanjura kad je ispražnjen do pola, vratiti se za minutu, dvije i upitati se jesmo li još gladni.

Što jesti?

U šumi svih ponuđenih načina prehrane sve se je teže snaći. Bilo bi najbolje jesti intuitivno i osjećati se dobro. Međutim, da to postignemo moramo biti usko povezani sa svojom i prirodom oko nas, što je danas sve rjeđe.
Ipak, dobro bi bilo pratiti neke osnovne principe zdrave hrane. Oni su univerzalni i nitko ih ne može poreći. Tako bi valjalo dati naglasak onoj hrani koja se može uzgojiti u našoj okolini ili barem na našem meridijanu. Dobar primjer za to su Eskimi koji su kao narod zamalo izumrli kad su im ljudi iz raznih ekspedicija počeli donositi hranu poput južnog voća i slično. Isto bi se dogodilo ljudima iz Sahare da se počnu hraniti onim što jedu u najhladnijim područjima Zemlje.

Drugi koristan savjet je da jedemo sezonsku hranu, pa bi trebalo izbjegavati primjerice jagode zimi. Smrznute namirnice su, ne zaboravimo energetski polumrtva hrana.
I treće, kad god to možemo, kuhajmo sami. Rađeno je više eksperimenata u kojima su ljudi različitog raspoloženja spremali hranu po istom receptu, u istom suđu i od istih namirnica a ona je bila ipak bitno različitog okusa. To je zbog energije koja je bila prisutna kod pripremanja jela. Kad kuhamo sami, unosimo vlastitu energiju u jelo i ma koliko ona bila slaba, pogotovo ako smo bolesni, kroz hranu će nam se višestruko vratiti.

- Ako već morate jesti konzervirano i polu gotovo jelo ne zaboravite pogledati sastojke, a o štetnosti emulgatora, umjetnih boja, konzervansa, aditiva i sličnog dobro se informirajte. Posljedice se ne vide odmah ali kad se vide teško ih se riješiti.
Ljudi se uglavnom po načinu prehrane dijele na svejede i vegetarijance, a tu su još stotine podgrupa, stilova i prehrambenih navika. Zajedničko je to da svi imaju svoje razloge i objašnjenja, a samo njihovo psihofizičko zdravlje i vitalnost pokazuju koliko su u pravu.
Od nekoliko tisuća dijeta koje postoje u svijetu (a stalno dolaze nove), postoji nekoliko zaista mudrih i dokazivo dobrih kao što je makrobiotika no, kao što nema dvoje ljudi s istim otiskom prsta, tako nema ni dvoje (a kamoli tisuće) ljudi s istim prehrambenim potrebama.

Zadnje vijesti

Najčešća pitanja

Rekli su...

Homeopatijom se liječe ljudi sa bolešću a ne bolest u ljudima.
(Samuel Hahnemann)